Kako se plaće hrvatskih radnika mijenjaju tijekom godina? Jesu li radnici više ili manje plaćeni? Raste li ili pada nejednakost plaća?

Svaki mjesec Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje podatke o plaćama zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Ova publikacija dolazi sa sažetkom ispunjenim Jadranskim morem beskorisnih rečenica koje HINA pretvara u priopćenje za medije koje hrvatski masovni mediji bezumno ponovno objavljuju bez daljnjih komentara ili analize.

Iz ovih brojki ne može se dobiti dobar uvid u to što se događa s plaćama hrvatskih radnika. „Lijepe“ grafike koje se nalaze na DZS dashboard, barem do kolovoza 2025., nisu puno korisnije.

Pokušajmo pronaći bolje uvide. Ali prije toga, korisno je razumjeti što je problematično sa sažecima DZS-a:

  1. Uglavnom se fokusiraju na prosječnu plaću. Prosječna plaća nije robusna statistika. Osjetljiva je na izvanredne vrijednosti: vrlo visoke ili niske plaće. Samo najviše plaćeni radnici mogu dobiti veću plaću i prosječna plaća će rasti. Ako želite znati koliko prosječni radnik zarađuje, zaboravite na prosječnu plaću. Zanimljiviji podatak koji treba pogledati je medijalna plaća: polovica radnika zarađuje manje od toga, a druga polovica više od toga. Drugim riječima, to je minimalni iznos koji polovica radnika prima.

  2. Uspoređuju nominalne (ne kompenzirane za inflaciju) vrijednosti plaća u različitim vremenskim točkama. Za usporedbu plaća tijekom vremena važne su samo realne plaće: te brojke su kompenzirane za inflaciju. Kao što smo sada svi bolno svjesni, ovogodišnji 1€ nam ne kupuje toliko kava koliko prošlogodišnji 1€. Na primjer, u sažetku za kolovoz 2025., na koji je gore navedena poveznica, pokazuju medijan neto porast od 11,5% u usporedbi s prethodnom godinom. Ovo je nominalna usporedba. Koristeći realne plaće, to je porast od samo 7,6%.

  3. Uspoređuju plaće u relativnom smislu kao postotni porast ili pad. Relativne pojmove je teško shvatiti i mogu zavarati. Na primjer, povećanje malog iznosa od 50% je mali iznos u apsolutnom smislu. Uspoređivanje apsolutnih vrijednosti, bilo da ih mentalno pretvorite u broj bureka, kava, gemišta ili ulaznica za Thompsonov koncert, je razumljivije.

  4. Uspoređuju sve te brojeve s vrijednošću koju su imali u prethodnom mjesecu i točno prije godinu dana. To je proizvoljno i ne može se postići razumijevanje globalnih trendova usporedbom trenutnih plaća s tim specifičnim vremenskim točkama. Moguće je da je prošle godine ista usporedba dala postotni pad pa čak i ako sada dobijete povećanje, to ne znači da su radnici sada bolje plaćeni nego u svakom trenutku u povijesti.

  5. Govore i o neto i o bruto plaćama. Obje vrijednosti mogu biti korisne, ali samo neto plaća nam govori što radniku ide u džep.

Zaboravite na ove sažetke DZS-a i HINA-ina priopćenja za medije za sada. U svom trenutnom obliku, vjerojatno će vas samo zavarati.

Kako bismo dobili bolji uvid u globalni razvoj plaća tijekom godina u Hrvatskoj koristeći robusne i relevantne veličine, postupamo na sljedeći način:

  1. Pretvaramo sve prošle plaće u njihovu realnu vrijednost u vrijeme naše posljednje podatkovne točke koristeći hrvatski indeks potrošačkih cijena. To znači da su sve vrijednosti kompenzirane za inflaciju. Dakle, svaki 1€ koji pročitate na grafikonima ispod odgovara 1€ u svijetu u kojem živimo 2025. Prošle vrijednosti u kunama pretvorio je DZS po fiksnom tečaju od 1 € za 7,5425 kuna prije nego što smo ih prilagodili za inflaciju.

  2. Raspodjelu plaća promatramo koristeći robusnu statistiku percentila.

    10% percentil je maksimalna plaća koju prima 10% radnika. 10% radnika zarađuje manje od toga, a 90% radnika zarađuje više od toga.

    20% percentil je maksimalna plaća koju prima 20% radnika. 20% radnika zarađuje manje od toga, a 80% radnika zarađuje više od toga.

    Ostali percentili definirani su u skladu s tim. 50% percentil, također poznat kao medijan, je maksimalna plaća koju prima 50% radnika. Polovica radnika zarađuje manje od toga, a polovica radnika zarađuje više od toga. To je minimalni iznos koji prima polovica radnika.

  3. Promatramo raspodjelu plaća tijekom vremena. To omogućuje da vidimo trendove i, budući da koristimo realne vrijednosti, sve je sada usporedivo i razumljivo u apsolutnom smislu. Nema potrebe za zavaravajućim relativnim razmišljanjem u smislu postotnih povećanja ili smanjenja.

  4. Uzimamo u obzir samo neto mjesečne plaće jer to je ono što završava u džepu radnika.

Koristeći podatke koje je objavio DZS, dobivamo sljedeću sliku. Medijan je bijelo obojen. Dodirnite ili zadržite pokazivač miša iznad grafike za detalje.

Ažurirano 2026-02-16 – devijacije.org – izvor: Državni zavod za statistiku

Evo nekoliko stvari koje treba uočiti:

  1. Na kraju vremenskog niza 2025. svaki percentil ima višu vrijednost od one koju je imao 2016. Budući da su sve plaće kompenzirane za inflaciju na grafu, to sugerira konkretno opće povećanje plaća u Hrvatskoj. Imajte na umu da je ovo statistički uvid, on ne znači da je vaša plaća porasla: možda se pomaknula s jednog percentila na drugi.

  2. Čini se da je tijekom 2022. godine došlo do općeg pada plaća. Svi su dobivali manje novca. Ali godina 2023., godina uvođenja eura, zaustavila je taj trend.

  3. Medijalna (50%) maksimalna vrijednost trenutno je u 10. 2025. Ovo je vremenska točka od 2016. u kojoj je minimalna plaća koju je primala polovica hrvatskih radnika bila na svom maksimumu.

  4. Ostaje pitanje što se događa s 10% plaća najviše plaćenih radnika koji su iznad 90% percentila. Ne možemo znati ništa o tome jer DZS ne objavljuje nikakvu percentilnu vrijednost iznad 90% percentila, a kamoli 100% percentila. U lipnju 2025. ova nepoznata najviša razina predstavlja oko 149.000 plaća.

Posljednja stvar koju treba primijetiti jest da su vertikalne udaljenosti percentila od medijana (u bijeloj boji) uglavnom konstantne tijekom vremena za niže percentile (10-40%). To znači da struktura plaća ostaje stabilna tijekom vremena za ove percentile. Međutim, ta udaljenost s vremenom postaje veća u višim percentilima (60-90%). To sugerira da se više plaće povećavaju, a niže ne.

Ovaj trend je teško izmjeriti pogledom. Ali lako ga je izračunati uzorkovanjem grafa između 01. 2016. i 07. 2025.: medijalna vrijednost povećala se za 353,24€, a 90% percentil za 563,25€. Dakle, tijekom tog razdoblja, minimalna plaća 10% najbogatijih radnika porasla je za 563,25€-353,24€ = 210,01€ više od minimalne plaće polovice radnika.

No, kao što smo rekli, usporedbe od točke do točke loši su pokazatelji i ne uspijevaju uhvatiti trendove. Kako bismo razjasnili kako se raspodjela razvija, u svakom trenutku oduzimamo vrijednost medijana od percentila. Za percentile ispod medijana to nam daje minimalni iznos u € za koji je njihova plaća manja od medijana. Za percentile iznad medijana to nam daje minimalni iznos u € za koji je njihova plaća veća od medijana. Rezultirajuća slika je sljedeća.

Ažurirano 2026-02-16 – devijacije.org – izvor: Državni zavod za statistiku

Dva su zaključka:

  1. Grafikon jasno pokazuje da kada se od njih oduzme medijan, donji percentili uglavnom prate vodoravnu liniju tijekom vremena. Ali možemo vidjeti mali silazni trend koji počinje početkom 2024. godine. Niže plaće se udaljavaju od medijana. To znači da se te plaće više ne povećavaju u istom omjeru kao i medijan. Na primjer, 20% percentil u usporedbi s medijanom plaće izgubio je 33.57€ između 01. 2016. i 07. 2025.

  2. Trend plaća koje su iznad medijana također je bolje istaknut na ovom grafikonu. One očito rastu tijekom vremena u usporedbi s medijanom. To znači da te plaće imaju veće povećanje od medijana. 90% percentil u usporedbi s medijanom plaće porastao je za 210€ između 01. 2016. i 07. 2025.

Da sumiramo rezultat ove male vježbe i vratimo se na naša početna pitanja, prvi graf nam pokazuje da su realne plaće generalno porasle u Hrvatskoj od 2016., a drugi graf ukazuje na porast nejednakosti plaća. Potonje se može precizno karakterizirati u konkretnim iznosima među različitim percentilima za 90% radnika uzorkovanjem grafa.

Naravno, ostajemo vrlo znatiželjni kako se ponašaju plaće gornjih 10% tijekom vremena, ali kao što smo već rekli, te informacije nisu objavljene. Strah od klasnog rata?

Pitanja

Zašto se grafovi zaustavljaju u 2016?

Mjesečnu raspodjelu plaća DZS objavljuje tek od 2016.

Zašto ne dobivamo 100% percentil?

Izostavljen je iz objavljenih podataka iz razloga povjerljivosti. Ne bi li bilo nepristojno saznati koliko zarađuje najbolje plaćeni zaposlenik u Hrvatskoj?

Hoćete li nastaviti ažurirati grafikon?

Možemo s vremena na vrijeme ažurirati podatke sve dok smatramo da ovi grafikoni daju bolju sliku o strukturi hrvatskih plaća od onoga što trenutno javnosti komuniciraju DZS i masovni mediji. Slobodno nas kontaktirajte kako biste zatražili ažuriranje.

Mogu li objaviti ove grafike u vlastitoj publikaciji?

Bit će nam drago ako to učinite. Molimo da kao izvor grafike navedete © devijacije.org, a kao izvor podataka © Državni zavod za statistiku. Ovdje su SVG datoteke:

Ako nam javite, rado ćemo ovdje postaviti poveznicu na vašu publikaciju.

Koje ste podatke koristili za izradu grafikona?

Sirovi podaci su s web stranice DZS. Vrijednosti indeksa potrošačkih cijena nalaze se u DZS PC-Axis bazama podataka. Vremenske serije distribucije nominalnih plaća nalaze se u tablici 9.3.19. DZS statistika u nizu.

Postoji li engleski prijevod ove stranice?

Da.

Još jedno pitanje? Uočili ste grešku?

Pošaljite nam poruku na info@devijacije.org.